22 listopada, 2016

Daruvar

                     
Daruvar je slavonski lječilišni gradić, smješten u kotlini na prirodnom proširenju rječice Toplice. 


Ova je razglednica nastala prije 1902. g.

Daruvar  2012
Prošlost Daruvara je duga i bogata zahvaljujući ponajviše ljekovitim termalnim izvorima. Oko njih su se skupljali, štovali njegovu vodu i gradili svoja naselja brojni narodi kao što su Iliri, Rimljani, Turci te grofovi Janković, koji su zaslužni da današnji Daruvar ima upravo ovakav izgled. Od kraja 18. stoljeća pa sve do Drugog svjetskog rata, Daruvar je bio lječilišni centar, poznat ne samo u našoj zemlji već i preko njenih granica. 1837. godine je kraljevskom poveljom Ferdinanda I. dobio status trgovišta čime mu je omogućeno održavanje godišnjih sajmova i tržnica na kojima je dozvoljena trgovina obrtničkim, ratarskim i stočarskim proizvodima.      

      Krajem 19.stoljeća bio je već poznato trgovačko, obrtničko i lječilišno središte u kojeg su dolazili ne samo seljaci iz okolnih sela već i mnogi potencijalni bolesnici, ali i turisti. Jednako tako postao je značajno administrativno i kulturno središte. Broj stanovnika bio je u neprestanom porastu. Prema posljednjem popisu iz 2001. godine, u Daruvaru je popisano ukupno 10020 stanovnika, ali su tu ubrojani i prognanici, tako da se navodi i brojka 9 794 kao ukupni broj stanovnika. Najstariji naziv za naselje koje je ležalo uz vodotok Toplicu i termalna vrela nalazi se na Antonijevoj karti koja bilježi ova odredišta: Siscia – Varianis – Aquis – Balisis – Incero –Stravianis - Mursa. To bi ustvari glasilo: Sisak – Kraljeva – Velika - Daruvar-okolica – Požega- Osijek. Postojala je dvojba oko imena Aquis Balisis – da li se to ime zaista odnosi na Daruvar ili pak na Lipik, no u Lipiku nema rimskih ostataka, dok ih u Daruvaru ima mnogo. Počevši od rimskog zida čije su ruševine još početkom 20. stoljeća bile vidljive, a također i niz arheoloških nalaza poput rimskog novca, portala, statua i vaza. Njihova nalazišta su ponajviše vezana za sjeveroistočne  predjele današnjeg grada to jest predjel Slavika i kupališnog lječilišta. Iz nadgrobnog kamena saznaje se za ime Aquae Balissae u 2. stoljeću. Do imena Daruvar došlo je od grba Antuna pl. Jankovića u kojemu je bio ždral (na mađarskom daru), jer je on, kao plemić, naslijedio od djeda Bonaventure Jankovića, porijeklom iz Baranje, grb u kojem se nalazi ždral. Antun pl. Janković je kupnjom Podborja sebi sagradio dvorac imenom Daruvar („Ždralovgrad“) s prostranim parkom oko njega. Budući da je već tada postojalo nekoliko kuća južno od dvorca, vjerojatno na mjestu uz vodotok Toplicu, ime Daruvar je prešlo i na ovaj dio Podborja, a naročito kad su se u 18. st. na poziv Jankovića oko dvorca naselili obrtnici iz Češke, Mađarske, Austrije te drugih dijelova Hrvatske i kad je dvorac 1777. konačno završen. U narodu je još dugo ostalo ime Podborje i za kupališno lječilište, ne spominje se naselje Daruvar, već Podborje s opatijom sv. Helene. Sadašnji grb Daruvara Dvorac grofa Jankovića.

 Već rimski naziv naselja na mjestu današnjeg Daruvara – Aquae Balissae (jaka vrela) – govori da je jedan od ključnih razloga nastanka aglomeracije bio postojanje izvora tople vode te da je time određena jedna od primarnih gospodarskih funkcija naselja – kupalište i lječilište. U srednjem vijeku već postoji naselje Toplica. Smješteno je na prometnom pravcu sjever – jug, ali i uz tople izvore, unatoč čestim plavljenjima brdskog potoka Toplice čije se brze vode tek tu, u dolini smiruju. Povijest termalnih izvora Termomineralna voda Daruvara oduvijek je korištena za liječenje i rehabilitaciju, kao i za poboljšanje kvalitete života. Prvi su je koristili Jasi, ilirsko pleme, čije je ime značilo «topličani». Liječili su se tu i rimski, turski, austrougarski i hrvatski vojnici, gospoda, građanstvo i seljaštvo. Kristalno se čista voda koristila i za kupke i za piće, jer je u više navrata dokazana njezina ljekovitost. U prvoj polovici 20. stoljeća za kupanje i liječenje korištena su dva mineralna i tri blatna termalna vrela. Ljekovita voda daruvarskih izvora je vadoznog porijekla i spada u indiferentne hipertermne vode. Prema internacionalnoj klasifikaciji je kalcijsko-hidrokarbonatna. Radioaktivnost vode je niska i pada s toplinom izvora. Kemijski sastav izvora je skoro identičan, ali je temperatura različita. Kapaciteti današnjih izvora su oko 30 litara u sekundi. Na području današnjeg Daruvara se već gotovo dva stoljeća njeguju izvorišta ljekovite vode. Možemo reći da se ova voda od postanka čovječanstva koristi u svrhu liječenja raznih bolesti. Temperatura ovih voda kreće se oko 46,7 stupnjeva Celzijevih. Grof Janković je uvidio ljekovitu moć ovih voda te je počeo ulagati u Daruvar kao grad koji je s vremenom postao grad poznat kao kupalište, ali i kao lječilišne toplice. Mineralno blato U blizini izvora se nalazi i peloid (mineralno blato, fango). Sastoji se od azurno plave ilovače pomiješane sa sićušnim zrncima kvarcnog pijeska, pepela vulkanskog podrijetla te drugih anorganskih i organskih sastojaka. Mineralno blato se koristi za  liječenje u blatnim kupkama. Liječilo se i kupkama s ugljičnom kiselinom, sunčanim i zračnim kupkama na čistom zraku Margaretnog vrha okruženom nasadom omorika. Kupališno lječilište Začetnikom modernog razvoja korištenja izvora tople vode te izgradnje kupališno-lječilišnih kapaciteta s pravom se smatra grof Antun Janković. Godine 1772. dao je kaptirati nekoliko izvora tople vode i sagraditi četiri bazena sa zgradom koja je danas u kompleksu daruvarskog kupališnog lječilišta poznata i kao Antunove kupke.
--> Nešto kasnije sagrađena je i Ivanova kupka, a 1860. Marijina, Opća blatna kupka zajedno s vilom Marija izgrađenom u švicarskom stilu pa je danas poznata i kao „Švicarska vila“. Vila Arcadia gradi se 1870., a 1909. i najprepoznatljivija zgrada koja postaje simbolom kupališta i grada Daruvara - Centralna blatna kupka, u maurskom stilu. Terasa – kavana završena je 1912. godine čime je zaokružen ciklus gradnje najznačajnijih objekata današnjeg kupališnog lječilišta. Centralno blatno kupalište  Anina blatna kupka „Antoni - Bad“ Antunova kupka leži na starim rimskim temeljim. Zgrada je zidana, kupališni prostori popločeni kamenim pločama, dovod vode je cijevima iz središnjeg izvora, a izljevi su u potok Toplicu, iz svakog prostora odvojeno. U sredini objekta nalazi se bunar. „Johannes-Bad“ Ivanova kupka je objekt građen od 1810. do 1818., a ime je vjerojatno dobio po Izidorovom ocu Ivanu Jankoviću. Točna lokacija ove zgrade nije nam poznata, zbog nedostatka podataka. „Schlammbad“ Blatna kupka je 1818. godine bila drveni objekt, kedna jama, ograđena daskama i pokrivena laganim krovom. Drugih podataka o ovom objektu nema, a pretpostavka je da se nalazi na mjestu današnjeg Centralnog blatnog kupališta. Jezero na mjestu „prastarog kupališta“Dvadesetak koraka od toplica prema obližnjem visokom brdu, pronađeno je u zemlji rimsko kupalište... Isto nije još obrađeno, niti nadsvođeno, već postoji samo jedno jezero u koje su se dovodili ozlijeđeni konji da bi ih ljekovita voda izliječila. Iako se ne radi o izgrađenom kupališnom objektu, vrijedno je spomenuti ovaj izvor jer govori i o ovakvom načinu uporabe termalne vode (ne samo 1777., već i ranije), o jačini izvora te dozvoljava pretpostavku da je to lokacija Ivanovih kupki koje će se graditi od 1810. – 1818. Temelji se na činjenici da je na mjestu današnjih Ivanovih kupki nađeno mnogo rimskih ostataka. Ako je ta pretpostavka točna, možemo zaključiti da na ovoj lokaciji daruvarskog kupališta postoji najduži dokazani kontinuitet u korištenju termalnih voda. Lječilište je tijekom godina doživjelo brojne promjene i uvodilo nove programe. U daruvarskom lječilištu se otvara i bolnički odjel. Danas to liječilište ima naziv Daruvarske toplice – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju. Nakon završetka 2. svjetskog rata svi su objekti kupališnog lječilišta nacionalizirani i dograđen je niz objekata koji su povećali kapacitete i efikasnost liječenja. Godine 1958. izgrađena je nova zgrada Ivanovog doma, a 1980. moderan hotel „Termal“ visoke „B“ kategorije. Izgrađen u samom srcu prekrasnog Julijevog parka, sa svojih 160 soba te s još 32 postelje u depadansi „Arcadia“, hotel „Termal“ čini temelj ponude daruvarskih toplica. „Termal“ „Arcadia“
 Zdravstveni turizam danas Zdravstveni turizam u Daruvaru ima vrlo dugu tradiciju. U novije vrijeme su se razvili i drugi smjerovi zdravstveno-turističke ponude, medicinski programirani aktivni odmori, kineziološki program, sportska rekreacija, lovni turizam, vinske ceste, planinarski turizam, izleti i dr. Povijesni perivoj Daruvara i park šuma, koja spaja grad i njegovo zelenilo s obroncima Papuka i njegovim autohtonim šumama, obiluju vrijednim biljnim vrstama te su zaštićeni. Daruvarske toplice Danas daruvarske toplice nude gostima rekreativne prostore, zatvorene i otvorene plivaće bazene s termalnom vodom, gimnastičku dvoranu, saunu, solarij, kuglanu, fitness studio, teniska i druga sportska igrališta, trim i biciklističke staze te predstavlja idealno mjesto za kondicijske pripreme sportaša, ali i za odmor i rekreaciju. Tu su i brojna izletišta u okolici grada, skijaška staza s vučnicom na Petrovom vrhu, Rimska šuma, a Papuk, park prirode, okupira pozornost planinara i znanstvenika. Osnovni prirodni činitelj «Daruvarskih toplica» su zdrave tople vode te nalazišta mineralnog blata (peloid, »fango»). Termalna voda Daruvara je po svom sastavu i balneološkoj klasifikaciji akratoterma to jest indiferentna voda s mineralizacijom ispod lg/lit. Postoji nekoliko izvora vode koji se razlikuju temperaturom, a koja se kreće od 39,2 do 47,5 °C . Kemijskom analizom utvrđeno je da prevladavaju kalcij i magnezij od kationa i hidrokarbonati od aniona.
Važnu ulogu u liječenju ima i drugi prirodni činitelj, mineralno blato - «fango». Nalazišta blata su uz izvore termalne vode, a postanak peloida tumači se stoljetnim procesom razgradnje organskih i anorganskih tvari, djelovanjem vode i atmosferalija, uz velike promjene temperature tla. Način liječenja Termalna voda danas se primjenjuje u kupkama običnim, izmjeničnim te Hubburd kadama i kadama za hidro-masažu s temperaturom od 34 – 38 °C. Koristi se i u terapijskim bazenima, za provođenje grupne i individualne hidrogimnastike. Mineralno blato upotrebljava se u obliku obloga na oboljele ili oštećene zglobove ili kralježnicu, direktno na tijelo ili preko pamučne tkanine. Kompleksna fizikalna terapija provodi se primjenom modularnih i galvanskih struja, ultrazvuka, indiferentnih struja, magnetoterapije, lasera, vasotraina, krioterapije, parafinskih obloga i podvodne masaže. Uz prirodne čimbenike, u liječenju se primjenjuju postupci kompleksne medicinske rehabilitacije – od gimnastike u terapijskom bazenu do suvremene elektroterapije (modulirane i galvanske struje, laser, magnetotron, biofeed back i dr.).
Terapije se provode u suvremeno uređenim medicinskim prostorima, pod nadzorom liječnika specijalista i stručnog medicinskog osoblja. Hotel „Termal“ je idealno odredište za svaku osobu koja je u Daruvar došla radi rehabilitacije, kulturnih manifestacija, sportskih priredaba, rekreacije ili jednostavno radi odmora. Dugo godina tradicionalno vodeća djelatnost, liječenje i rehabilitacija ginekoloških bolesti zauzima oko 20% kapaciteta. Daruvarske su toplice specijalizirane i za slučajeve poput upalne i degenerativne reumatičnosti, postoperativne rehabilitacije, kronične upale ženskih genitalnih organa, bolna stanja spinalnih živaca. Rezultati liječenja su veoma impresivni. Bolesnici su često dopremani na kolicima ili nosilima, a kućama odlaze bez pomoći aparata ili pomagala. Subjektivne tegobe te bol reumatičara smanjena je kod 75-80 % bolesnika, a poboljšanje gibljivosti kod teže oštećenih zglobova postiže se kod 60-65 % bolesnika. Tradicija i kvaliteta kupališnog lječilišta moraju se i dalje razvijati. Stoga se velika pažnja posvećuje tehničkoj opremljenosti, školovanju kadra te očuvanju visoke razine pružanja zdravstvenih usluga. Grupna terapija u bazenu 11

                                                                                 

  Terapija za djecu s teškoćama u razvoju Brončana
skulptura kupačice („Gola Maja“), Antun Augustinčić








          Termalni vodeni park «Aquae Balissae» Turistička ponuda grada Daruvara 7. lipnja 2008. godine obogaćena je novoizgrađenim Termalnim vodenim parkom, jednim od rijetkih vodenih parkova s vodom iz termalnih izvora čija je tradicija korištenja duga više od 2 tisućljeća. Novi termalni vodeni park «Aquae Balissae» prostire se na 10 tisuća četvornih metara, ima dva bazena, otvoreni i zatvoreni s vodenim atrakcijama kao što su saune, turske kupelji, whirlpool, nekoliko dječjih bazena, tobogane, površine za sunčanje te bogatu ugostiteljsku ponudu.
             
        Bitna odrednica koja povezuje prošlost i sadašnjost života u Daruvaru je liječenje kojega ne bi bilo bez termalnih voda. Bez termalnih voda ne bi bilo ni samog grada Daruvara, ni života u njemu, ni poznatog glasa o njemu, kao ni sve što je godinama građeno u njemu. Ljudi su od samog početka kroz stoljeća dolazili i odlazili kako bi riješili svoje zdravstvene probleme, a nas se, osim toga, mogu doći zabavljati i odmarati jer su termalne vode omogućile da Daruvar postane poznato turističko središte u Hrvatskoj. Važno je istaknuti da nisu samo termalni izvori doveli turiste u Daruvar, oni su velikim dijelom potpomogli da se razviju i iskoriste i druge djelatnosti kao što su lovni turizam, planinarski turizam, vinske ceste. No, sve je ipak krenulo od termalnih izvora. Tijekom godina je usavršen i način liječenja, a to možemo zahvaliti vrhunskim liječnicima. Zbog toga Daruvar postaje nezaobilazno lječilište i poznatim sportašima. Osim svega navedenoga,nezaobilazno je spomenuti i prirodu koja okružuje grad Daruvar i zbog koje već duže vrijeme nosi titulu najljepšeg malog grada u Republici Hrvatskoj. Na samom kraju zaključujemo da bez prirodnih dragocjenosti, ali ljudskog rada, Daruvar ne bi bio danas ono što uistinu je; i kulturni i gospodarski i turistički centar. Nadalje, svaki komentar je subjektivan, i s razlogom takav kakav je, Daruvar Vam pruža odmor po mjeri. Zbog sve zahtjevnijeg načina življenja, sve manje vremena ostavljamo za sebe i svoj unutrašnji mir, a odmor je potreban svakome. Zato nas posjetite i jamčimo Vam užitak, odmor, opuštanje i lijep provod – sve na jednom mjestu!

16 listopada, 2008

Daruvar

Daruvar ist eine kleine Stadt in Mittelkroatien, die im Tale des Flusses Toplica, am waldreichen Fusse des westlichen Papuk liegt. Parkanlagen und Grün in Hülle und Fülle, natürliche Thermalqullen mit heilsamen Wirkungen, das sind Wahrzeichen, die seit langem das Bild eines Heilbad- und Fremdenverkehrszentrums prägen.

Mit seinen etwa 10.000 Einwohner ist Daruvar heute Sitz der Gemeinde. Es ist zugleich das gessellschaftspolitische, kulturele und wirtschaftliche Zentrum und Träger der Entwicklung.

Daruvar hat gute Verkehrsverbindungen mit anderen Tellen Kroatiens, es ist auch mit dem Flugzeug erreihbar, da die Stadt über einen nur 2 km vom Stadtzentrum entfernten Sportflugplatz verfügt, wo alle Arten von leichten Flugzeugen landen können.

Die heutige Standt Daruvar war vom illyrischen Stamm Iasa gegründet worden. Das antike Daruvar – Aquae Balissae- wurde auch von den römischen Kaisern ausgesucht.
Während des Turkenamstrums wurde Daruvar in Ilidža umbenant, ohne dabei seine urspründlichen Merkmale zu verlieren.
Daruvar bedautet in der Übersetzung aus dem Ungarischen Kranichstadt, da in der waldreichen und feuhten Umgebung zahlreiche Kraniche nisteien, die auch heute noch das Hauptmotiv des stadtwappens darstelen.

Das moderne Daruvr enstandt in der zweien Hälfte des 18. Jahrhunderts, als der Stadt die Beseichung Marktfleicken verliehen wurde und Graf Antun Janković mit der Errichtung eines prächtigen Familienschlosses mit einem exsotischen Park und einem zoologischen Garten begann.
Die Stadt Daruvar ist auch als Sitz der Tschechen in Kroatien bekannt.

In den 100 goldenen Jahren wurden das barockschloss des Grafen Janković un die ersten nach den Mitglierden der Familie Janković benannten Bäder (Antun, Ivan und Marija) erbaut. Im Jahre 1840 wurde die erste Bierbrauerei in diesem Tell der damaligen Monarchie erbaut, die damais wie heute als eine der ältesten kroatischen Brauereien Bir nach tschechischen Recepten hersfellt, das unter dem Namen „Staročeško pivo“ bekannt ist.

Seit Jahrhunderten ist die Umgebung von Daruvar auch durch ihren Weinbau berühmt. Graf Janković hatte in den Kellern selnes Schlosses Spiceneinrichtung zur Bearbeitung und Ablagerung von Weinen. Die Weinkellerei Daruvar (Vinarija Daruvar) wandelte den Keller des Grafen Janković in eine repräsentative Weinhandlung und Weinkostung ausgewählter Weine (Daruvar-Riesling, Rhein-Riesling, Suwignon, Chardonnay) um.
Die traditonelle Region von Daruvar waist auch eine Süßwasserfishzuch auf, wo schon im Jahre 1900 mit dem Bau eines „Fischerhütte“ , das direkt an den Fischteichen in Konöanica gelegen ist.

Zahlreiche Einwanderer, besonders aber Handwerker auch Tschechien, Österreich, Deutschland und Ungarn lehrten die einheimische Bevökerung multikulturelles und multiethnisches Denken, aber auch die außerordentliche Wichtigkeit der Bewahrung ihrer Nation, Sprache, Kultur und Gebräuche.

In der Stadt gibt es zwei Hotels „Termal“ und das Hotel „Balise“. Das Bergsteigerheim Petrov vrh, das von der Stadt nur 90 km entfernt ist, bietet seinen Besuchern frische Luft und eine idyllische Landschaft.
Die Königin der Restaurants in Daruvar ist das neu renovierte Restaurant „Terasa“ im Park des Kubades.

Die sakralen und weltlichen Denkmäler, die heismen Bäder und gepflegten-Parkanlagen, der Wein, das Bier und die Fische, die herrliche Umgebung sowie die Gastgeber, die ihre Gäste lieben - das ist das traditionelle und heutige Daruvar.

Eine besondere Kostbarkeit stellen zwei weiträumige, sorgfältig gepflekte Parks dar, die die Stadt buchstäblich durchdringen. Im Park des Kurbades wachsen 60 Pflancenarten, darunter auch die berhumte Pyramideneiche, die Schwarznus un die Riesenplante.

Die Kirche stammt aus dem 18. Jahrhundert (im Barock stil erbaut), der heligen dreienigkeit.

23 srpnja, 2008

Vjenčanje

VJENČANJE


Pitam se može li se čovjek istinski promijeniti? Ili nam značaj i navika postavljaju nepromjenjive životne granice?

Sredina je ljeta, a ja mozgam o tim pitanjima dok gledam kako noćni leptir, divlje lepršajući, slijepo udara o svjetiljku na trijemu. Vani sam sam, a moja žena, spava na katu. Nije se ni pomaknula kad sam se iskrao iz kreveta. Kasno je, ponoć je došla i prošla, a oštrina u zraku najavljuje ranu jesen.

Nad mnom, zvijezde su mrljice srebrne boje na platnu crnom kao ugljen.

Obično posve jednostavne stvari smatram duboko dirljivim, pa me je, nešto stegnulo u grlu dok sam gledao kako dječak poseže za očevom rukom, dok su šetali parkom. Kad nebo zapara još jedan zasljepljujući bljesak, često osjećam kako u mene nadire čežnja, iako ne znam što mi zapravo nedostaje.

U svim brakovima ima uspona i padova. Zajedno smo trideset godina i imamo troje djece. I premda ni jedno od nas ne bi mijenjalo ljepotu roditeljstva, ne bih volio ponovo proći kroz tinedžersko iskustvo svojih potomaka. Dakako, bilo je dana, kada smo se sjedeći za doručkom, izbjegavali pogledati. No nikada naš odnos nisam smatrao toliko lošim niti sam požalio činjenicu da smo izabrali jedno drugo .

Bilo je to sredinom kolovoza 2006. godine nakon doručka, po običaju dan sam proveo u uredu. Kući sam došao u uobičajeno vrijeme i ugodno se iznenadio, vidjevši ženu kako u kuhinji priprema moje omiljeno jelo. Prišao sam joj s ledža, obgrlio sam je i poljubio kao sve godine do sada. Učinilo mise da joj je pogled skliznuo na dolje, da vidi držim li još nešto osim aktovke. Nije bilo ničega. Nakon ručka, sjedio sam u radnoj sobi, pregledavajući pravne dokumente. Krajičkom oka primijetio sam da stoji u okviru vrata, a na licu joj bio izraz razočarenja. Kasnije te večeri uvukao sam se u krevet i dok sam se udobno namještao, začuo sam kako uvlači zrak i plače. Grlo mi se stegnulo i osjetio sam da se u meni javlja strah. Tiho je podrhtavajući prošaptala –sretna godišnjica. U polumraku sobe primijetio sam, darove koje mi je kupila uredno umotane i položene. Naravno, ja njoj nisam kupio ništa. Slijedećeg jutra uz pomoć tajnice kupio sam joj parfem. Rastreseno je pogledala u stranu i tada sam prvi put posumnjao voli li me još uvijek.

Te noći satima sam se pitao kako je došlo do te situacije. Što je dovelo do toga da jedno o drugom tako različito osjećamo?

Poput mnoštvo muškaraca imao sam financijsku mogućnost da uzdržavam obitelj. Od kad smo se vjenčali ona je vodila kućanstvo i odgajala troje djece.

Najstarija je naša kći Ana kao prvo dijete uvijek mi je bila ljubimica. Josip naše drugo dijete, odrastajući zadržavao je odsutnost od mene kao i Ana. Naime naša djeca živjela su pod majčinim okriljem. Danas radi u skloništu za zlostavljane žene i djecu.

Lela naša treća kći uvijek je bila prva na redu za zagrljaje i poljupce. Kad je dolazila u posijete ostavljali smo svaki posao i vrijeme provodili s njom.

Od kad su se naša djeca odselila u domu je nastala velika tišina i praznina. Dom se učinio nalik na spilju.

Dva tjedna od kada sam zaboravio našu godišnjicu, rekla je ozbiljnim glasom moramo razgovarati. Obavijestila me da odlazi našem sinu, sama. Ostat će duže dok ne razmisli što će. Nastojo sam ostati miran, znam da je željela da budem što romantičniji, kao što je njezin otac bio prema njezinoj majci. Koji je nakon ručka svoju ženu držao za ruku, a na putu s posla brao poljsko cvijeće.

U vrijeme dok je bila kod našega sina javila mi se jednim pozivom. Pogodila me pomisao da i naš brak kreće u smjeru ostarjelih parova. Koji komuniciraju samo u javnosti i izmjenjuju geste dok tuđe oči gledaju.

Prošlo je godinu dana od njezinoga putovanja, a mi smo nastavili živjeti kao i prije. Vodili smo odvojene živote, pa se jedan beznačajan dan pretvarao u drugi. S toga sam otišao razgovarati s njezinim ocem koji je bio smješten u domu za starije i nemoćne osobe. Uglavnom bi sijedio uz ribnjak i hranio labudicu. Prije pet godina ostao je bez žene koja je godinama bolovala od gubitka pamćenja. Kad god bih dolazio u posijet donosio sam tri posebna kruščića. Na pitanje kako je, uvijek je odgovarao isti odgovor –može bolje ali i gore.


Podsjetio me je kako je on svojoj ženi čitao iz bilježnice dok je bila bolesna. Iz bilježnice u koju je redevno pisao koliko i kako su se voljeli. Svaki put kad joj je čitao, bilo je kao da se joj udvara, a ona bi se ponekad ponovno zaljubila u njega. Što je zapravo najljepše i najsvetije u godinama starosti, jer koliko osoba dobije priliku da se netko ponovno i ponovno zaljubi u njih?

Počeo sam se pitati što ona zapravo vidi u meni. Upoznao sam je još u studenskim danima. Posluživala je u kavani u koju bih navraćao poslije predavanja. Pri svakom dolasku zabljesnula bi me svojim čarobnim osmijehom. Na njezinu inicijativu, otpratio sam je do auta, jednog kišnog poslijepodneva. U tom kratkom vremenu ispričala mi je ukratko o sebi. Jedva sam pratio, jer sam pazio da ju zaštitim od kiše.

U ovih zadnjih nekoliko godina nismo često vodili ljubav, a kad smo to i radili, nedostajalo je spontanosti i uzbuđenja u kojem smo nekad uživali. Čeznuo sam za onim već dugo ugaslim pogledom punim želje u njenim očima, a i za jednostavnim dodirom, koji je govorio da me želi jednako kao što ja žudim za njom.

Dok sam u mladosti radio do kasno navečer, vikendima i bez dana godišnjeg, žena se samo bavila djecom. Ja sam očekivao i smatrao da svoju obvezu ispunjavam i da je ponosna na moje postupke. Nisam ni slutio kako bi nas godine mogle otuđiti. Kada više nije bilo djece koja su ispunjavala naš život, nismo se više znali nositi s prazninom koju su ostavila svojim odlaskom.

Počeo sam kuhati subotom večeru i to ju je veselilo, ali ništa se nije znatno promijenilo. I dalje se odnosila prijateljski prema meni. Večeri sam provodio čitajući razne bračne savjetnike.
Pozornost su mi skrenula „5P“
-posvećivanje pažnje
-poštovanje
-poljupci
-privlačnost


Iz bolnice su javili kako je njezin otac doživio moždani udar. Noći je provodila bdijući uz njega. Shvatili smo kao poruku da neće još dugo biti s nama. Kada se stanje poboljšalo, tješio bih je dok se budila noću. Mislim da je moju prisutnost cijenila više nego svih godina ranije.

Svakodnevnom šetnjom i pažljivijom prehranom skinuo sam suvišne kilograme, uzeo sam dva tjedna godišnji prije i poslije godišnjice braka. To je bio prvi i do tada najduži godišnji odmor. Svoju zamisao provodio sam u uredu kako što duže ostala tajna i zamišljeno iznenađenje. Tjedan dana prije godišnjice sijedili smo i listali katalog kada je upala u dnevnu sobu Ana. I ovaj put izgledala je drugačije, no već smo naviknuli na njezinu hirovitu osobnost. Doimala se uistinu uzbuđenom i nakon malo šutnje kratko izjavila – udajem se. Zadnji put nas je šokirala na takav način, kada je tijekom srednje škole izjavila kako počinje zajednički život s sadašnjim dečkom. Ženina prvotna reakcija je bila uzvik i zagrljaj oduševljenja pri potrazi prstena. No izraz njezina lica splasnuo je pri riječima da prstena nema i da će vjenčanje obaviti matičar. Odmah sam znao ženin odgovor...

Ni mi nismo zbog ekonomske računice imali obred zaruka. Anina želja za vjenčanjem u samo tjedan dana, bila je neuračunljiva. Moja žena nikada nije prežalila naše skromno formalno vjenčanje i pomisao da će kćerka ponoviti isto, razdirala ju.

Sada, dok sam zurio u fotografiju s našeg vjenčanja, mogao sam misliti samo na to da se zbog trideset godina nedužnoga zapostavljanja, moja ljubav čini lažnom. Kao da sam umirao iz nutra, žaleći za svime što smo izgubili i mrzio sam sebe, jer sam dopustio da se to dogodi.

Kad je odlučila preurediti kuću, shvatio sam to kao dobar znak da joj pozornost zaokuplja nešto novo. Uvjeravao sam se kako će posao zaokupiti da manje razmišlja o odlasku djece. Grozili su me iznosi kreditnih kartica, no shvatio sam da je bolje šutjeti. Kada je obavila posao preuređenja, u našem braku ništa se značajno promijenilo nije.

Ovu subotu kuhao sam po novom receptu, a ona je provela dan s Anom. Veselo je ušla u kuhinju i uzela pečenu gljivu. Odugovlačila je i držala me u neizvjesnosti dok mi nije ispričala kako je dan bio uspješan. Naime, uspjele su dobiti najboljeg fotografa u gradu, jer je netko nedugo otkazao termin. Tortu su odabrale i pronašle pastora koji je voljan vjenčati za tjedan dana. Meni je namijenila zadatak unajmiti smokinge za tatu, Josipa, mladoženju i mene. Pozivnice se ne stignu poslati, pa ću ja nazivati popis uzvanika. Večera je bila uspješna kao i naše druženje, sve dok nije došao trenutak pranja posuđa. Nekako se ugasila sreća i sve se počelo svoditi na zvukove posuđa i vode. Nazvala je našu najmlađu kćer Lelu. Glas joj je odmah postao živahan kao u djevojčice. Uvijek je imala posebnu vedrinu dok bi razgovarala s obitelji. Znao sam, kada spusti slušalicu ostati će tišina. Smišljao sam nove teme, no uspio sam reći što sam već rekao prije tjedan dana.

Dok je radoznalo prelistavala časopis za mladenke i samo ponekad ispustila uzvik divljenja, znao sam da zamišlja našu Anu. Pomislio sam, da bih je mogao gledati cijelu noć obasjanu prigušenim svjetlom. Pomisao na vjenčanje u njezinoj djevojačkoj kući bila je još jedno dobro rješenje, iznenađenje, dar. Kuća je godinama prazna, ali još je posjedovala nekadašnju ljepotu. Često bih odlazio i hodao uokolo u trenucima sjete. Samo je susjed crnac znao za moje posjete. Ne znam što je mislio o mojim dolascima uvijek bi se povukao na svoj trijem. Čak ni ženi nisam govorio o svojoj tajni, nekako me to veselilo. Bila je to moja tajna.

Viđali smo se pola godina, i tada me odlučila upoznati sa svojim roditeljima. Tijekom godina, njezin otac je zasadio mnoštvo lukovica ljiljana uz ogradu, a i raznog cvijeća uokolo. No najviše me dojmio ružičnjak. Pet koncentričnih srdaca, s najvišim u sredini, a najnižim grmljem sa strane, bujalo je crvenom, ružičastom, narančastom i žutom bojom.

Sada oblici srca nisu bili pravilni i izrasli na sve strane no još se moglo raspoznati. Svako srce predstavljalo je člana obitelji. S vanjske strane manja srca predstavljala su djecu po godinama rođenja i veličini. Zanosna ljepota nizinskog krajolika umirila me.

Imao sam prijatelja vrtlara i ako je itko mogao učiniti čudo, to bi bio on. Tijekom godina u pravnoj službi stekao sam brojna poznanstva i sada je dolazio trenutak da zatražim od njih usluge.

U dva dana trideset ljudi će raditi na uređenju vrta, najteže će biti vratiti prvotni oblik ružičnjaku. Zatim je trebalo unajmiti restoran prehrane, tvrtku za uređenje i ukrašavanje. Uspio sam dobiti najbolji restoran u okolici, postavit će švedski stol, svoje stolove za goste i nekolicinu osoblja za posluživanje. Tvrtka za uređivanje, šmrkom je dobro oprala drvenariju iz vana na kući i već je bila nalik na nekada. Za klavirom svirati će prvi učitelj naše Ane. Kojeg smo toplo preporučivali svim našim znancima, a on se za Anu gotovo očinski vezao. Tako da moj poziv ga je najblaže rečeno oduševio. Moglo bi se reći kako se sreća napokon osmjehnula pa tako i svi poznanici izašli su mi u susret. Bilo je dovoljno samo pitati, a godine zajedničkog života u malenom mjestu, svakodnevni susreti u trgovini, crkvi znatno su pridonijeli njihovoj uslužnosti.

Sreća i ushit nastavili su se i večeras iako Ana nije odabrala vjenčanicu. Odlučile su još jedan dan isprobavati i otići u obližnje mjesto udaljeno tri sata vožnje. Predložio sam neka prespavaju kod Lele kako bi manje sati gubile na vožnju i prateći umor. Poseban je to osjećaj bio za svaku majki pa i nju jer valjda svaka mašta o vjenčanju kako odrasta.

Rezervirao sam kartu Josipu, večerali smo vani i to u restoranu koji će nas za pet dana ugostiti svojom ponudom na našem imanju.

Iz bolnice su javili da je njezin otac hospitaliziran zbog pada kraj jezera u domu. Skupili smo se u bolničkom hodniku, nas dvoje, Ana, šogor i šogorica. Po dolasku bolničarka nas je izvijestila da je stanje stabilno i da želi mene, svoga zeta prvog vidjeti. Osjetio sam poglede znatiželje i čuđenja, a bolničarka je ponovila kako traži izričito mene. Znao sam otprilike zašto poziva baš mene i nisam pogriješio. Ležao je, a u ruke su mu bile zabodene dvije cjevčice, a bio je prikopčan na uređaj koji je pokazivao pravilan srčani ritam. Krevet kao da je bio prevelik za njega, a lice blijedo poput isprane, stanjene krpe.

Upitah ga kako je , a on je odgovorio uvijek isti odgovor – može bolje, ali i gore. Pao je preko korijena. Iako je već dugo hodao preko njega, ovaj put kao da je iskočio i povukao ga. Osjećao je blagu vrtoglavicu i iscrpljenost. I danas je išao hraniti labuda, točnije labudicu. Kaže da je bdjela uz njega, sve dok hitna nije stigla i bolničarka ju je otjerala. Nikada nisam vidio da izlazi iz vode, no nisam htio proturječiti čovjeku koji me razumije bolje od ikoga. Svi smo znali za njegovo uvjerenje kako je to duh pokojne žene, da se pretvorila u labudicu kako bi ostala uz njega. Labudi sklapaju veze do smrti i žena je smatrala to najromantičnijom i najljepšom potvrdom ljubavi. Sjećam se, ponekad je labud bio blizu proplanka, a punac kao da mu je govorio, ponekad, šaputao.
- Četiri komada ujutro, tri poslije podne, rekoh.

Prije pet godina pričao mi je o toj ptici. Žena je umrla mjesec dana prije, a on kao da je ubrzano stario i nije izlazio iz sobe. Dakako, svašta smo poduzimali da vratimo u prijašnji život, a gotovo je ironično da sam ga upravo ja odveo do klupe uz ribnjak. Tog jutra smo prvi put vidjeli labuda koji je doplivao do nas, kao da traži nešto za jelo. Sljedećeg jutra, sijedio je i hranio labuda. Otada je redovito hranio labuda, pa je odlazi do ribnjaka bez obzira na vrijeme. Sjedio je ondje kada je padala kiša, a i po nesnosnoj vrućini, prođe i cijeli dan da ne ustane s klupe. Objasnio mi je kako njegova žena želi da on dolazi, jer je ona pronašla način da bude uz njega, baš kao što je obećala.

U ribnjaku se ogledalo nebo, kao u zrcalu. Kad sam sjeo, labud se pojavio s drugog kraja ribnjaka i zaplivao prema meni. Otvorio sam zamotuljak s kruhom, razmrvio prvi kruhić i bacio u vodu. Labud se nije osvrtao na prve komadiće, nego je samo gledao. Kad sam ponovno bacio, pogledala je i okrenula glavu.
- Jedi. Ponukao sam je. Ništa. Ogledao sam se oko sebe, da li je netko u blizini i kada sam se uvjerio da sam sam, rekao sam: - On me poslao. Posjetio sam ga, dobro je, sutra će doći. Ptica je ispravila vrat i činilo se kao da razmišlja o mojim riječima. Osjetio sam kako su mi se naježile dlake na potiljku, jer je labud počeo jesti.

U četvrtak ujutro dovezao sam se do stare kuće. U prizemlju su već radili soboslikari, a pridošlice su unijele kante, metle, krpe i sredstva za pranje pa su brzo i učinkovito počeli prati stubišta, kupaonice, sobe na katu. Na krevete su stavili nove plahte, pokrivače koje sam donio od kuće. Unosili su u svaku prostoriju svježe cvijeće. Stigao je i kamion iznajmljivača, a radnici su istovarili sklopive stolice i poslagali ih u redove. Blizu rešetkaste nadstrešnice iskopali su rupe i u njih stavili lonce s posađenim pasiflorama, a onda su grane provukli oko stupova i povezali. Premda su najavili lijepo vrijeme, zatražio sam da podignu bijeli šator kako bi gosti imali zaklon. Stigao je ugađač glasovira kojemu je bio zadatak namjestiti žice kako bi na glasoviru svečanost pratio učitelj naše Ane. Glasovir je pripadao mojoj ženi i njenim sestrama. Dakle, dvije generacije su na njemu svirale, a možda će i treća. Stolovi su prekriveni lanenim stolnjacima i na njima bijelo cvijeće i salvete u obliku labuda. Zaželio sam jedan mali stol na trijemu.

Gledajući kuću, sve sam bio sigurniji kako sam učinio potrebno za našu godišnjicu. Isprva sam želio da dar označi novi početak, no sada sam osijećao kako je to kraj jednogodišnjeg putovanja.

Gotovo tri sata polije, gledajući kroz prozor upravo uređene kuće, vidio sam da se približavaju automobilska svjetla. U meni je vladao pozitivan nemir dok sam zamišljao kako je po dolasku u našu kuću slijedila upute koje sam joj ostavio.

Najdraža moja, ova je večer tvoja, no da bi se ona zaista dogodila, ipak moraš odigrati određenu ulogu. Smatraj to igrom. Slijedi nekoliko uputa.

Prva zadaća je jednostavna. Molim te, ugasi svijeće u prizemlju i slijedi latice u spavaću sobu.

Na svakoj površini sobe gorjela je mirisna lučica, a svirala glazba. Na krevetu je ležao buket od trideset ruža, uokolo buketa bila je po jedna zapakirana kutija i na njoj čestitka. Ona s desna poticala ju kada i kojim redoslijedom da pročita.
- imala si naporan tjedan, pomislio sam da bi se najprije htjela opustiti. Otvori kutiju koja pripada uz ovu čestitku. U kutiji su bili ulje za kupanje, losion i svileni ogrtač. U kupaonici, osim lučica ugledati će još jednu poruku:
- Po želji odaberi ulje i uroni u kadu punu vode i mirisnih mjehurića. Kraj kade čeka te boca rashlađenoga, omiljenog vina. Ogrni se novim ogrtačem i odi do kreveta pa pročitaj novu poruku.

Tamo se nalazila nova večernja toaleta. Večernja haljina i lagane cipele.
- Skoro si završila, odjeni se i izađi van na trijem okrenuta leđima. Kad se ponovno okreneš, otvori oči, jer će tada početi naš ljubavni sastanak.

Čekala ju je bijela limuzina koju sam iznajmio. Vozač je imao još jedan dar za nju. Odabarao sam po svom ukusu parfem. U kutiji nalazio se i crni uski šal koji će služiti kao povez.

Duboko sam uzdahnuo kad je limuzina stala. Posljednijh sati izmjenjivali su se u meni strah, uzbuđenje i sram u očekivanju njene pojave. Kročivši lagano i oprezno gotovo uspravno poput pantere na još nepoznato tlo, još me jednom podsjetila na njezinu vječnu ljepotu. Prišao sam joj i osjeti parfem te dopustio da skine povez. Žmirkala je u nevjerici, privikavajući se na svjetlo i bjelinu koja se rasprostirala kao na filmskom platnu. Kročila je uzdišući i izraza lica punog pitanja. Poveo sam je za ruku do kućnog trijema i uptio da sjedne za mali stol u kutu jednako pripremljen kao i oni za svadbu. Jelo sam imao pripravljeno u kuhinji samo ga je trebalo doraditi. Zamolio sam je neka ode na kat u svoju staru sobu jer mi je tamo pregača. Znao sam da se neće spustiti prije nego večera budde gotova. I tamo ju je čekao dar koji sam osmislio uz pomoć drugih kao i sve do sada. Na krevetu nalazio se rukom šivani album. Ovdje je čekalo pismo koje sam godinama pokušavao napisati, ali kad god bih počeo, riječi su nestajale. Sada znam riječi kao da ih ponovno čitam, kao rijeka slova su pred očima kao i dok ih ona čita.

Najdraža moja,
Kasna je noć i kuća je tiha, dok sijedim za svojim stolom. Spavaš na katu i premda žudim za toplinom tvojeg tijela,nešto me tjera da napišem ove riječi.

Je li uistinu prošlo trideset godina? Sama pomisao na to zapanjuje iako se neke pojedinosti nikada nisu promijenile. Primjerice, kad se ujutro propudim, prvo pomislim na tebe. Često samo ležim na boku i gledam te. Kad sanjaš, približim ti se, u nadi da ću ući u tvoje snove. Tijekom svih ovih godina bila si moj san i nikada zaboraviti neću kakvu sam sreću osjećao već od prve šetnje po kiši. Često se sjetim tih trenutaka i osjećam još lupanje srca, srca mladoga mladića koji ie iznenada ugledao svoju budućnost i više nije život mogao zamisliti bez tebe.

Sjetim li se Božića, vidim te kako razdragano dijeliš darove djeci, a kad pomislim na ljetne noći, osjećam kako mi stišćeš ruku, dok šetamo prohladnim noćima. Na poslu pgledavam na sat i pitam se, što li radiš u dotičnom trenutku, misliš li na mene? S

Shvatio sam kako se prošlost ne može promijeniti, ali naše gledanje na nju je prilagodljivo, pa ti upravo zato darujem ovaj album. U njemu su mnogi naši trenuci i posjeti krajevima i prijateljima. Neka su sjećanja tako živa, da sam ih i opisao suprotno od fotografije.

Jednom sam ti svečano prisegnuo na stubama sudske zgrade, a sada je došao trenutak da učinim to još jedamput;- od ovog trena bit ću romantičniji i ptpuno ću iskoristiti godine koje su nam preostale.
U nadi da ću barem jednom dnevno, reći i učiniti nešto, što će ti pokazati koliko si mi dragocjena....


Spustila se niz stube vlažnih obraza. Dugo smo se grlili i osluškivali otkucaje srca i disanje. Večera je bila pri kraju, a ona je sjetno sjedila za stolom na trijemu. Prisjetila se kako su njezini roditelji uvijek pleasali poslije večeri pa tako i posljednju večer, prije nego su preselili u ustanovu za nemoćne. Pružio sam ruku i pozvao je blago te potakao lagano njihajući bokovima. Osjetio sam kao godinama ranije, njezinu žudnju, toplinu, drhtaje i povremene uzdahe. Sve više se prrepuštala ljubavi koja se vratila, koja je bila prigušena i odsječena. Bez riječi povukao sam ju untrag, prema stepenicama i polako gasio svijeću po svijeću, pritom je ljubeći.

U polumraku sam je odveo do njezine nekadašnje sobe. Mjesečina se slijevala kroz prozor, a mi smo zagrljeni teturali. Kad sam uhvatio i povukao zatvarač njezine haljine, rukom mi je prešla preko prsa i strastveno uzahnula. Usne su mi klizile njenim vratom, ramenima, dojkama ukrućenim i čvrstim, oh Bože tako savršenim. Srušili smo se na krevet, tijelo joj je bilo vruće i probijao je znoj ugode i zadovoljstva uz poneki uzdah.

Ujutro smo se probudili u naručju i prizvani probuđenom strašću, ponovno vodili ljubav, još strastvenije, požudnije. Tako je prošla dva puna, duga sata ispunjena takućinama tijela.


Zvali su iz bolnice. Njezin otac iz još nepoznatih razloga odbija hranu i istjerao je obitelj iz sobe. Svi su složili da ja uđem sam. Sijedio je u stolcu kao iščeznuo i gledao van. Nakon kratke tišine, prozborio je – otišla je. Znao sam, osijećao sam i prije nego sam vidio. Zvao sam ju i čekao, otišla je.

Shvatio sam da govori o labudici i šutio. Nakon kraće šutnje, pozvao je kćeri i pokušao vedrije razgovarati.

Skupila su se naša djeca i svi smo se uputili prema kući domaćinu sutrašnjeg vjenčanja. Za vrijeme večerio primijetio sam, žene na molu samu naslonjenu o gradu. Izašao sam za njom. U omotnici predala mi je trodnevni tečaj kuhanja s mogučnošću odabira tri termina. Mislila je kako će iskustvo kuhanja s najboljim kuharom u zemlji, biti pravi dar od nje povodom godišnjice. Ma, kakav bi to vikend bio bez nje! Ta, stalno bih mislio na nju, stoga pozvao sam i nju na zajednički boravak.

Bližilo se osam sati, a sunce je polako zalazilo za oblake. Na stolovima zatrperile su prve svijeće, gosti su počeli stizati, fotograf, pijanist. S Josipom sam dočekivao goste. Prva se spustila moj žena u haljini boje breskve obavijenoj oko njezine zavodljive figure. Druga je sišla naša najmlađa kći Lela u haljini iste boje, ali bez rukava. Tako da joj je do izražaja dolazila mlada, putena koža. Ana, se zadržala, a kada je provirila nije imala na seni vjenčanicu u kojoj ju je majka vidjela nego haljinu kao Lela. Ozarena, nježno se spustila niz stube skrivajući ruke za leđima. Prišla je majci i pružila skrivenu vjenčanicu uz riječi.
- Izvoli, ovo je tvoja haljina i tvoje vjenčanje. Ja se ne udajem, bar ne još sada. Što misliš, zašto sam ti dopustila da sve biraš i organiziraš. To je oduvijek bilo tvoje vjenčanje, mama.
Uzeo sam njezine ruke u svoje i poljubio joj prste.
- Rekla si da bi se ponovno udala za mene, zar ne?

Uputio sam se prema cvjetnom oltaru s Josipom s desne strane. Promatrao sam uzvanike kako šaputaju i pružaju vratove, dok su naše kćeri koračale. Za njima je koračala, ona s ocem pod rukom. Baš kako je trebalo biti prije tridest godina. Pastor je u uvodu obreda govorio o ljubavi i trudu da se ona održi, obovili smo zavjete, razmijenili prstenje. Njoj sam kupio dijamantni prsten, a sebi isti kao što sam vjerno nosio na ruci. No, ovaj je sjajio posebnim sjajem.

Primijetio sam u daljini, na riječnoj obali, punca. Nissam mogao dokučiti, zašto bi se otuđio tako kasno uz strmu šljunčanu stazu prema rijeci. Prišao sam mu i začuo tiho šaputanje. Pomislio sam kako radi nešto što ne bi smjeo i kako su doktori imali pravo.
-Noć je vrlo lijepa. Došao sam uživati u njoj. Večeras si nadmašio samog sebe, mislim da se nije prestala smiješiti.
Mislim da je došla zbog vjenčanja- pokazao je glavom prema rijeci.

Nisam ni sumnjao o kome govori. Pogledom sam potražio labudicu, nije je bilo. Zinuo sam u namjeri da ga pozovem u kuću,riječi su mi zapele u grlu.

Preko mjesečinom obasjane, namreškane površine vode klizila je labudica. U ovom okruženju, perje joj se srebrnasto preljevalo. Iako nisam znao odakle se stvorila, niti zašto, nisam ni trenutka sumnjao da je to ona. Čak i s određene udaljenosti primijetio sam malu, tamnu pjegu u sredini prstiju, iznad samoga srca. Pokušaj prirode da naruši savršenstvo.

06 lipnja, 2008

Rezultati pretraživanja

18 svibnja, 2008

Vježbe za bolesno koljeno

Kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža mišića, pomoći će slijedeće vježbe:
1) Rasterećivanje koljenskih zglobova
Sjednite na stol ili na visoki naslonjač. Noge neka slobodno vise. Potkoljenice lagano pomičite naprijed-natrag.

Vježbu izvoditi oko 60. sekundi.






2) Poboljšanje pokretljivosti





Sjednite na stolac s lagano raširenim, položenim stopalima na pod. Zglobovi koljena i kukova pgnuti su za oko 90°. Za ovu je vježbu važno da se položaj koljena ne mjenja! I peta ostaje na istom mjestu. Sada prednji dio stopala okrenite koliko je moguće prema van. Tu poziciju zadržite nekoliko sekundi i zatim se vratite u polazni položaj. Tada prednji dio stopala okrenite prema unutra.
Ponoviti deset puta.






3) Jačanje mišića natkoljenice





Sjednite na stolac tako da Vam je cijela natkoljenica na stolcu. Ispružite koljeno koliko je god moguće i vrh stopala povucite gore prema sebi. Ostanite u tom položaju 7 sekundi i ponovno se opustite.
Vježbu ponoviti najmanje 10 puta.


4) Jačanje nožnih mišića


Obje noge moraju dodirivati pod. Lagano ih raširite. Pritom pazite da se koljenski zglobovi nalaze točno iznad stopala. Uprite obje noge u pod, sve dok ne osijetite da su Vam noge jako napete. Pokušajte sada aktivirati i mišiće stražnjice. Držite taj položaj 7 sekundi i ponovno se opustite.
Ponoviti 10 puta.
Teža varijanta vježbe: nagnite gornji dio tijela i težinu porebacite na stopala, sve dok se stražjnjica malo ne odvoji od površine na kojoj sjedite.




5) Poboljšanje pokretljivosti i prokrvljenosti



Legnite i savijte noge u koljenima. Pritisnite slabinski dio kralježnice uz podlogu i tu napetost zadržite za vrijeme cijele vježbe. Bolesnom nogom počnite polako voziti bicikl, sve dok u natkoljenici ne osjetite jaču napetost. Možete povećati intenzitet vježbe tako da bicikl vozite unatrg.

Vježbu provodite oko 1 minutu.
Kralježnica mora ostati čvrsto pritisnuta uz pod!


6) Istezanje stražnjeg dijela natkoljenice i listova


Koljeno povucite u smjeru trbuha i primite ga s obje ruke u pregibu koljena. Polako ispružite koljeno sve dok ne osijetite jaču napetost. Ostati u tom položaju najmanje 10 sekundi. Vježbu ponoviti 3-4 puta s jednom stranom. Možete pojačati intenzitet vježbe tako da zdrava noga ostane ispružena na podu, a da petu gurate u smjeru stropa. Kao pomoć možete koristiti maramu ili remen.



7) Vježbanje koordinacije nožnih mišića


Pod bolesno koljeno stavite mali valjak ili jastuk. Vrh stopala povucite prema gore. Petu i koljeno pritisnite prema dolje.

Vježbu ponoviti 10 puta.


8) Jačanje ekstenzora koljena


Ispod koljena treba staviti kolut ili jastučić. Podignite vrh stopala prema gore, a koljeno ispružite do kraja.
Taj položaj zadržati 7 sekundi i nogu ponovno spustiti.
Vježbu ponoviti 20 puta.



9) Poboljšanje pokretljivosti


Legnite na pod i ispod natkoljenica stavite mali jastučić, tako da su čašice koljena slobodne. Sada koljeno savijte koliko je moguće. Kako ne biste dobili grčave, nožne prste povucite u smijeru koljena! Potom podignite prste i petu ispružite prema natrag.
Ponoviti 10 puta.

10) Jačanje bočnih mišića stražnjice


Noga koju se vježba nalazi se s gonje strane. Donju nogu treba skvrčiti. Ispružite gornju nogu (vrh stopala povući prema gore, koljeno je ispruženo) i ispružite je u smijeru pete. Držati 7 sekundi i vratiti
U težoj varijanti ove vježbe pokušajte nogu lagano podići i petu okrenuti prema gore.
Ponoviti 10 puta.

11) Istezanje mišića pregibača kuka

Zdravu nogu stavite na stolac ili na stepenicu. Istezanje se izvodi malim pokretom zdjelice.čvrsto zategnite mišiće stražnjice i prepone ispružite prema naprijed, sve dok ne osijetite istezanje. Držati najmanje 10 sekundi, opustiti.




Ponoviti 3-4 puta.

12) Istezanje mišića listova

Stanite s oba stopala na stubu. Držite se za ogradu. Noga koju želite istegnuti samo se prednjim dijelom stopala nalazi na stubi. Petu spuštajte prema dolje, sve dok ne osjetite dobro istezanje. Ostati u tom položaju barem 10 sekundi.



Ponoviti još 3-4 puta.




13) Učvršćivanje mišića nogu i poboljšanje položaja zglobova

Noge su paralelno razmaknute. Čvrsto zategnite mišiće stražnjice i natkoljenice okrente prema van. Kralježnica pri tom ostaje ravno!
Držati 7 sekundi i opustiti.


Ponoviti 10 puta.


14) Poboljšanje koordinacije

Jednom nogom stanite na jastučić, koljeno je lagano pognuto. Pokušajte držati taj položaj i težište prenjeti tako na tu nogu, da drugo stopalo možete podići.
U težoj varijanti ove vježbe slobodnom nogom tapkajte prema naprijed i prema natrag, ne mijenjajući pritom nogu na kojoj stojite.
Što je klimavija podloga, to se više uvježbava koordinacija mišića.
Konzervativna ortopedska liječenja kod mnogih su ljudi predviđena onda kada bolovi i otok još nisu jako izraženi i kad je funkcionalni poremećaj (mobilnost) umjereno ograničen.
Mnoge kronične tegobe vrlo dobro reagiraju na primjenu različitih terapijskih podražaja. U to spadaju fizikalna terapija s ciljem učvrščivanja mišića, primjena ultrazvuka, elektroterapija, analgetski i protupalni lijekovi, lokalne infiltracije, lokalna primjena sredstava za pospješivanje podmazivanja zglobnih površina s hijaluronskom kiselinom – viskosuplemenata.
Prikladni ulošci za cipele mogu posebno kod pojačanog X-položaja ili O-položaja nogu pridonijeti ispravljanje osovine noge, što eventualno znači i ublažavanju tegoba.
Preporučljivo je i nošenje bandaže (dokoljenki), ne kako bi se koljeno imobiliziralo, nego kako bi se aktivacijom živčanih osijetila u koži i mišićima nozi pružio osijećaj čvrstoće. Bandaže bi trebalo nositi samo pri hodanju po neravnim površinama ili sportskim aktivnostima, nikada tijekom ležanja. Dok sjedite trebali biste ih skinuti.
Ortoze u liječenju osteoartritisa koljena se rijetko koriste. U slučaju najtežih deformacija i popuštanja mehanike zglobova predstavljaju mogućnost odgode operacije. Za rasterećenje bolnog zgloba koljena možate koristiti štap ili štaku. Posebno će pomoći bolesniku u akutnoj fazi bolova, pod pretpostavkom da ga nosi na takozvanoj zdravoj strani.

U određenim slučajevima, posebno kada istrošenost zglobne hrskavice i gubitak kvalitete života premaše određenu mjeru, tj. Kod najvećeg ograničavanja pokretljivosti, teških bolova i izraženih promjena koljenskog zgloba trbao bi uslijediti ortopedsko-kirurški zahvat.
Za vrijeme pješačenja trebali bi doživjeti krajolik, duh i dušu napuniti novom energijom, a zglobovima, srcu i krvotoku učiniti nešto dobro. Pacijent koji boluje od artroze neće imati dodatnih problema, budu li se držali nekih načela. Preduvijet za zdrav doživljaj pješačenja je ispravna oprema. Posebnu pozornost treba posvetiti prikladnim cipelama, naprtnjači i teleskopskim štapovima.
Cipele za pješačenje treble bi čvrsto obuhvatiti petu i biti tako visoke da učvrste i skočni zglob. No, prije svega bi trebalo imati petu koja omogućuje sigurno hodanje na terenu. Kod nejednakih dužina nogu preporuča se korištenje ortopedskih uložaka.
Klasične stare naprtnjače s dva duga remena za nošenje se ne preporučuje. Danas se koriste moderne naprtnjače, koje su ernogomski dobro oblikovane i dodatno pričvršćene pojasom za zdjelicu. Na taj se način uvelike smanjuje opterećenje na ramenima i leđima. Pazite da u naprtnjači ne stavljate nepotreban teret.
Oslanjanjem na štap noge se mogu rasteretiti do 30%. Štap kao pomoć pri hodanju trebalo bi nositi na zdravoj strani.
Teleskopski štapovi sve su omiljeniji međeu planinarima. Pacijentima koji boluju od artroze svakako se preporučuju pri hodanju. Uzbrdo tako imate mogućnost koristiti ruke i šake, a i vježbati svoj rameni pojas. Nizbrdo pomoću nešto produženih štapova možete amortizirati neugodne i nefitiološke uadarce na koljeno, kukove i križa.
Štapovi,koji se proizvode uglavnom od laganog metala ili karbona, jednostavno se mogu prilagoditi osobnoj visini. Budući da su sklopivi, lako se spremaju među ostale stvari. Idete li uzbrdo, štapove bi trebalo skratiti, a nizbrdo produžiti.
Kao zlatno pravilo vrijedi da su šake kojima se obuhvaća štap u visini laktova. Odgovarajući štapovi mogu se dobiti u većini specijaliziranih sportskih trgovina.
Prije početka pješačke ture trebalo bi točno procijeniti planiranu dijonicu i pri tom ne zaboraviti na povratak. Preopterećenja zbog predugih pješačkih staza očituju se kao jaka i trajna bol u području koljena koju valja izbjegavati. Polako i kontinuirano povečavajte trajanje svojih izleta te planirajte stanke. Pazite na prikladan tempo. Kad uzbrdo daščete i ne možete više razgovarati, jasno je da idete prebrzo. Posebno se na početku neke etape često ide prebrzo. Kad god je moguće, uzbrdo pješačite, a nizbrdo se vozite. Uzbrdo se koljenski zglobovi manje opterećuju nego nizbrdo.
Vožnja biciklom
Pazite na ispravan položaj sjedala i volana. Preporučuju se visoki volan i uspravan trup. Položaj sjedala u odnosu na pedale jes uspravan ako petom ispružene noge jedva dotičete pedalu. Položaj nije dobar, ako je koljenski zglob previše savinut.

Plivanje
Ako je moguće, plivati ispruženih nogu (kraul) ili s perajama. Žablji pokreti nogama, primjerice kod prsnog plivanja, opterečuju zglob koljena.



Trčanje
Kao trening za srce i krvožilni sustav trčanje je jako dobro, no valja paziti na teren koji mora dobro prigušivati udarce, kao i na prikladne cipele koje će stegnuti nogu i imati odgovarajući uložak. Trčati u prirodi, u šumi, po livama i poljskim putevima.
Kod velike prekomjerne težine trčanje škodi koljenu!
U svakodnevni plan ubacite manji program vježbanja.
Hodanje i trčanje u vodi pogoduju Vašim koljenima.

Kako izlječiti bolesno koljeno


Nakon što Vam je ortoped dijagnosticirao gonartrozu , istošenost zglobne hrskavice u koljenskom zglobu, najprije će se konzervativnim mjerama, bez operativnog zahvata, pokušati usporiti, pa čak i zaustaviti napredovanje bolesti. Uz terapijske mjere, uspjehu liječenja uvelike će pridonijeti Vaše aktivno sudjelovanje.

Pokušajte smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, jer zglobovi moraju nositi svaki dodatni kilogram. To dovodi do njihove preopterećenosti i povećanja trošenja. Redovitim kretanjem smanjuju se prekomjerni kilogrami i poboljšava opskrba i prehrana zglobne hrskavice. Uz to, učvršćuju se mišići koji okružuju i stabiliziraju zglob.
Posbno bi Vam želio preporučiti svakodnevno provođenje vježbi kao osnovni trening za rasterećivanje zglobova, jer kod artroze vrijedi sljedeće načelo: više kretanja, ali uz manje opterećivnje zglobova! Za pacijente koji boluju od artroze vožnja bicikla, pješačenje, skijaško trčanje ili plivanje s perajama osobito su prikladne aktivnosti. Bavite se samo sportovima koji čuvaju Vaše zglobove, jer nagla zaustavljanja i jače rotacije u koljenu nisu povoljni za Vaš zglob. Međutim, valja izbjegavati pretjeranu ambicijoznost i prekomjerno opterećivanje.
Za sve sportske aktivnosti važno je imati odgovarajuću i prikladnu opremu. Tako bi, primjerice, za pješačenje trebalo imati cipele (preporučuju se tenisice) koje ublažavaju udarce jer imaju gumeni potplat, štapove, a eventualno i oreopedske uloške. Posavjetujte se sa liječnikom o svojem osobnom programu kretanja.




Osteoartritis
Osteartritis nastaje trošenjem i razaranjem zglobne hrskavice,a kod mnogih ljudi pojavljuje se uglavnom nakon 40. godine. Često nas tek bolovi upozore na nastale promjene u koljenskom zglobu. Isprva se javljaju samo na početku tjelesne aktivnosti kao početni bolovi, odnosno pri izlaganju većim opterećenjima. Razlozi za prekomjerno trošenje hrskavice su višestruki! Uz urođene deformacije zglobova, prekomjerna tjelesna težina, konstantno opterećenje zbog prirode posla, mikro-ozlijede hrskavice, primjerice za vrijeme sportskih aktivnosti u slobodno vrijeme, najvžniji su čimbenici nastanka osteoartritisa.
Zbog oštečenja hrskavice javljaju se upalni procesi u zglobovima, pa odumire hrskavično tkivo. Budući da se hrskavične stanice teško mogu obnoviti, nastavlja se proces propadanja. On zahvaća i koštano tkivo koje se nalazi ispod hrskavice, a zgobna tekučina gubi svoja svojstva podmazivanja i ublažavanja, amortiziranja udaraca. Posljedica su sve jači i dugotrajniji bolovi te ograničena pokretljivost zglobova.
Kako bi se poboljšao učinak podmazivanja i amortiziranja udaraca zglobne tekućine, u prostor između zglobnih tijela dobili ste gotovu injekciju hijaluronske kiseline. Zbog toga bi površine hrskavice u koljenu trebale s manje trzanja kliziti jedna po drugoj. Kako bi se terapijski učinak optimalno iskoristio, oboljeli koljenski zglobovi moraju se kretati. Na taj su način zglobovi bolje prokrvljeni, hrskavica se pojačano opskrbljuje važnim hranjivim tvarima iz sinovijalne tekučine, te se potiče stvaranje vlastite hijaluronske kiseline u zglobu. U liječenju osteoartritisa uvelike će pomoći vježbe za vježbanje koljena.
Hrskavici su potrebne stalne promjene iz stanja opterećenosti u stanje rasterećenosti i obratno. Izbjegavajte dugotrajno stajanje i sjedenje.
Pripazite na svoju tjelesnu težinu. Koljenski zglob raduje se svakoj redukciji tjelesne težine.
Izbjegavajte nošenje teških tereta, osobito uzbrdo ili po stubama.
Rasteretite zglob koliko je to god moguće, izbjegavanjem hodanja po stubama ili korištenjem štapa. Postoje i vježbe za rasterećivanje koljenskog zgloba.
Svakodnevno vježbajte svoje mišiće. Obavezno ih istegnite nakon dugog sjedenja ili sportskih aktivnosti.
Pripazite na nošenje ispravnih cipela s mekanim potplatom. Izbjegavajte tanke visoke potpetice.
Bavite se sportovima koji čuvaju zglobove.
Prilikom svakodnevnih kretnji pripazite na to da Vam je osovina noge ravna, tj. Da zglobovi kukova, koljena i stopala stoje jedni iznad drugih u mehaničkoj osovini. Izbjegavati O ili X – položaj nogu.
Kako bi koljenski zglob mogao dobro funkcijonirati, važno je da nijedna mišična skupina ne vrši preveliki pritisak na zglob.
Važne napomene !
  • Za vrijeme izvođenja vježbi nastavita normalno disati
  • Predstvljam Vam izbor lakših i težih vježbi, odaberite ih prema svojim mogučnostima i u dogovoru s lječnikom.
  • Vježbe ne smiju izazvati nikakve bolove !

05 svibnja, 2008

Kroatia


Kroatien, das Land mit einer tausendjährigen Geschichte, wurde erst im Jahre 1992 in die politische Landkarte des modernen Europas eingefungt. Es ersteckt sich über 56 538 Quadratkilometer und unfasst 31 900 Quadratkilometer Meer. Laut neuster Daqten hat Kroatien ungefähr 4,8 Milionen Einwohner. Die Hauptstandt ist Zagreb.
Kroatien zu erleben bedeutet, die sonnige Adriaküste, die herbe Schönheit der Dinarischen Alpen, das dichtbewaldete Gorski Kotar, die fruchtabare Panoniche Tiefebende, das kahle, teilweise aber auch mit Urwald bedeckte Lika und die malerischen Hügel des Kroatischen Berglandes kennen zu lernen.
Was Kroatien für die Touristen aus aller Welt so anziehend macht ist seine Adriaküuste, die die Küste der Tausend Inseln genannt wird. Die kroatische Küste ist eine der am meisten gegliederten Küsten Europas. Nah und weit der Küste findet man zahlreiche Inseln und Inselchen vorgelagert, die eine große touristische Bedeutung haben. Das milde Klima und die große Zahl der Sonnentage ermöglichen hier einen angenehmen Aufenhalt während des ganzen Jahres.
Im gesamten Gebiet der kroatischen Küste ist eine großer Reihtum an kulturhistorischen Denkmälern vorhanden. Zu den bekanntesten zählen:
· das Amphiteater in Pula
· die Euphrasius-Basilika in Poreč
· sogenannte Museumsstädte wie Dubrovnik
· Split
· Zadar
· Šibenik
· Trogir
· Solin
· Und Korčula usw.
Darüber hinaus ist Kroatien eines der am wenigsten belasteten Länder des nördlichen Mittelmeers. So stellt es ein für Europa äußerst wertvolles, ökologisch reines Gebiet dar.
Die Entwicklung des Fremdenverkehrs in Kroatien begann vor mehr als hundert Jahren. Es war kein Zufall, dass gerade die Nachbarn, Österreicher und Ungarn, die Entwicklung des Tourismus an der kroatischen Adriaküste in Gang setzten, als sie den Segen des gesunden Klimas und der schönen Landschaften entdeckten. Die Wiener Südbahngesellschaft wollte Opatija in einen Bade- und Kurort verwandeln und baute im Jahre 1884 das Hotel Kvarner. Die Ungarn investierten 1894 in das Hotel Therapia in Crikvenica und drei Jahre danach eröffnete der österreichische Lloyd das Hotel Imperial in Dubrovnik. Seit dieser Zeit sind an der Küste und auf den Inseln viele reizvolle Ferienorte entstanden.

19 siječnja, 2008

Daruvarske toplice

Daruvarske toplice ist eine Spezialklinik zur Hailung rheumatischer und Freunkheiten sowie zur medizinischen Rehabilitation un Erholung.

Neben einer umfassende Anwentung natürlicher Faktoren erfolgt die Therapie mitteis einer komplexen Rehabilitation in Therapiebädern und Gimnastiksälen sowie moderner elektrotherapeutisher Verfahren.

Die Klinik genaißt einen besonderen Ruf durh die erfolgreiche postraumatische und postoperative Rehabilitation des lokomotorischen Systems, die Verteilung entzündlicher und degerenativer rheumatischer Krankheiten, die Sanierung nach gynäkologischen Operationen und chronischen Entzündungen der Genitalorgane.

Der Kurort –Aquae Balissae- Stammt aus der römischen Zeit. Saine hundertjährige Tradition zeugt von einem mondänen Kurort des österreichisch-ungarichen Adels.

Die Quellen sind indifferente Thermen mit einer Temperatur von 44 bis 47 Grad. Außer dem Thermalwasser bestehen Fundstellen des heilenden Mineralschlammes-Peloid vulkanischer Herkunft.



Unterkunftsmöglichkeiten:
Das Hotel ¨Termal¨ (http://www.daruvarske-toplice.hr/) ist ein 2-sterne-Hotel mit 294 Betten un die Depadance ARCADIA hat 23 Betten.












Bolesti i pomoć

U nekim vrstama meda tih etr.ulja ima dovoljno za snažno djelovanje. Po tome je posebno poznat timijanov med, a slično djeluju i neki drugi, na primjer lipov, smrčin i jelov. Eter.ulja djeluju i kao dezinfektanti. Dakle, djelotvornost meda je izrazita ne samo pri neposrednom djelovanju na glasnice i grkljan, nego i pri inhalaciji.

INHALACIJE

Dobri rezultati postižu se inhalacijiom desetpostotne otopine meda u vodi 5min dnevno. Pri takvom načinu liječenja med ne djeluje samo na sluznicu nosa i grla, već i na pluća gdje, preko alveola dospijeva u krv, djeluje baktericidno i pridonosi jačanju organizma. Ovim se načinom liječenja postižu dobri rezultati u slučajevima kronične kihavice, upale sluznice i ždrijela, grla, bronhija i početne astme.

HRAPAVOST GRLA

Razmutite malo meda u vodi i grgljajte tu mednu otopinu.


USNA ŠUPLJINA

Mazanje usne šupljine medom ili uzimanje meda može predstavljati neku vrstu preventive protiv različitih zaraza, naročito ako med nije bio izložen toplini, tako da su inhibini očuvani.

ASTMA

Svaku večer uzeti punu žlicu hrena dobro izmiješanog s medom. Obično se uzima u kombinaciji s drugim lijekovima protiv astme.

PROTIV KAŠLJA

Izdubite rotkvu i napunite je medom. Stavite je na toplo mjesto i ostavite da med djeluje nekoliko sati.
Nakon toga kušajte!

KAŠALJ

Kašalj ublažava usitnjena mješavina korijena omana i meda. Dobro je piti taj korijen kuhan u vinu, s dodatkom meda i cimeta. Taj lijek treba uzimati svakog jutra. Za kašalj se uzima i mješavina meda, rogača i smokava. Kašalj i sve grudobolje liječi med kuhan u vinu. U to se može dodati vranilova trava, rutvica i smokve.

Kašalj ublažava destilat korijena kopitnjaka, s dodatkom meda i vina.

Protiv kašlja treba svakodnevno uzimati po dvije žličice soka iscijeđenog iz bokvice, skuhanog i dodanog medu. Ujutro treba uzimati po dvije žlice na prazan želudac.

Stari kašalj se iz grudi iščišćava uvarkom vina, meda i usitnjenih listova koprive.

Ako je kašalj zreo, treba piti kadulju kuhanu na mlijeku, s dodatkom meda i ljubičice.

Bolesnici dobivaju i med s hrenom ili piju sok uskolisne bokvice, pomiješan s medom.

Dobro je djeci koja kašlju davati kruh namazan maslacem i medom.

Za kašalj skuhajte med i hren i dodajte malo rakije. Uzimajte med, sok bokvice, kadulju na mlijeku, bohinjsku mahovinu, plućnjak, kleku, kristalizirani šećer, mentol bombone.

ASTMA

Za astmu i kašalj treba uvečer uzimati česanj češnjaka s medom.

Za astmu, kašalj i tjeskobu u grudima skuhajte skuhajte crveni luk na medu i uzimajte po žličicu kad god zaprijeti napadaj.

Za astmu treba piti i čaj od anisa s medom.

ZA PREHLADU I KAŠALJ

Med pomiješan s toplim mekinjama stavlja se kao oblog na prsa kod jačih prehlada i kašlja.



ZA BRONHIJALNE TEGOBE

Med pomiješan s maslom, konzumiran više puta dnevno na male žličice, olakšava bronhijalne tegobe.

PROTIV UPALE GRLA

Napravimo sirup od jednake količine meda i iscijeđenog soka od crvenog luka. Uzimamo svaka 2h po 1 žličicu.

ZA OLAKŠANJE I PRESTANAK KAŠLJA

Pomiješamo u podjednakim količinama mlijeko (najbolje ovčje ili kozje), med i prženi crveni luk. Ovu smjesu uzimamo svaka 2h po 1 žlicu.

PROTIV PREHLADE I PROMUKLOSTI

U mnogim se obiteljima mlijeko s medom koristi zimi. Med pomaže na 2 načina; oblaže stijenke u grlu, i uništava bakterije. Ovaj napitak bi trebao biti topao, nikako ne prevruć.

PROMUKLOST

Nastružite hren i iscijedite sok. Dodajte meda koliko ima soka, pustite da proključa, progutajte dok je još toplo i lezite.

Dobro je ispirati grlo s kaduljinim čajem zaslađenim medom.



UPALJENO GRLO

Skuhati 3 žlice meda, 2 žlice vinskog octa i 1 žlicu vode. Ispirati grlo.

KATAR

Lipov čaj s medom liječi katar i olakšava iskašljavanje.

MED UMJESTO ŠEĆERA

Ako vas za hladnih dana muči grlobolja, čaj zasladite medom. On će pojačati djelovanje ljekovitog bilja i ubrzati oporavak vašeg grla. Ne stavljajte med u prevruć čaj, prvo ga malo ohladite. Šalicu prekrijte tanjurićem da ne ispari aroma ljekovitog bilja.


BUBREZI, MOKRAĆNI PUTOVI, ŽELUDAC, JETRA

Npr. Čaj od šipka zaslađen medom, medne vode s limunovim sokom itd. Osobito jaka svojstva za izlučivanje mokraće pripisuje se medu od različitih vrsta rutvica i vrijeskova.

BOLESTI BUBREGA

Med čini temelj dijete, što je osobito značajno kod teških slučajeva bubrežnih bolesti jer sadrži malo bjelančevina i gotovo nema soli, što je za bubrežne bolesnike najvažnije. Možete piti čaj od šepurika, kojem dodajte 15gr meda na pola litre vode ili sok od rotkve, kojeg se uzima pola do 1 čaše na dan. Kod pijeska u bubrezima dobro je uzimati 3 puta na dan žlicu maslinova ulja s medom ili limunovim sokom.


BOLESTI ŽELUCA

Med, uzima li se sam ili u kombinaciji s drugim namirnicama, utječe na smanjenje viška želučane kiseline, pa se može upotrebljavati kao lijek ili dijetalno sredstvo kod mnogih bolesti želuca koje su povezane s povećanjem želučane kiseline. Djelovanje meda kod čira na želucu očituje se u normalizaciji izlučivanja želučanog soka, čime prestaje žgaravica, podrigivanje, smanjuju se i prestaju bolovi, a nerijetko zarasta i nestaje i sam čir. U tom slučaju med se uzima 1.5 - 2h prije jela ili 3h poslije jela. Najbolji se rezultati postižu ako se med konzumira rastvoren u toploj, prokuhanoj vodi, čija temp. ne smije prelaziti 35C.


BOLESTI JETRE

Povoljno djelovanje meda tumači se njegovim kemijsko-biološkim osobinama osobito visokim sadržajem glukoze koja, ne samo da hrani stanice tkiva, već povećava i rezerve glikogena u jetri i poboljšava proces obnove tkiva. Glikogen neutralizira bakterijske otrove i pridonosi jačanju otpornosti organizma na infekcije. Valja ga uzimati u mješavini s mladim kravljim sirom.


RANE, OPEKOTINE

Da bi se rana zaliječila i očistila od sitnih zagađenja izvanredno pomaže čisti med. Mnogi znanstveni radovi poznatih kirurga savjetuju uporabu meda kod zaliječenja rana, gdje druga sredstva nisu pomagala! Naime, med ima izrazito baktericidno djelovanje. Med se stavlja na sterilnu gazu i izravno na ranu. No, ne smijemo zaboraviti da pri liječenju rani treba osigurati mirovanje. To postižemo povojem.

Kod lakših ozljeda ne morate odmah trćati u ljekarnu. Nanošenjem tankog sloja meda na ranu, pospješit ćete cirkulaciju, isprati štetne tvari i dezinficirati je. Vlastitu ljekovitu mast pripravit ćete ako žlicu meda pomiješate s 30 kapi tinkture echinaccee.

Med se pokazao pouzdanim i kod opekotina te oparenih rana: treba ih prvo ohladiti pod mlazom vode, a onda staviti oblog od meda.

Kineska medicina uveliko preporučuje med kao djelotvorno sredstvo u liječenju rana vatrenim oružjem, zagnojenih rana, kod teškog zaraščivanja rana čireva i dr., med sam ili u smjesi s drugim tvarima u raznim melemima, mastima i sl. Kod mnogih kožnih bolesti med i medni melemi stoljećima, pa i danas, upotrebljavani su u liječenju.


BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA

Odavno poznat učinak meda na živčani sustav očituje se u smanjenju glavobolje, dobrom spavanju, smanjenju slabosti i razdražljivosti i vraćanju dobra raspoloženja. Nervoznim, i stalno umornim ljudima preporuča se uvečer popiti čašu tople vode u kojoj je rastopljena žlica meda i sok od pola limuna, ili pojesti 2 žlice meda. Čaša medne vode noću smiruje i krijepi, pa lakše tonemo u san.


ZA REGULACIJU STOLICE


Žlica meda ujutro i uvečer.

KOD ISCRPLJENOSTI

Med može poslužiti i kao sredstvo za jačanje jer velik dio grožđanog šećera brzo će vam vratiti energiju. U čašu tople vode stavite žlicu meda, 2 žličice cvjetnog peluda i 2 žličice jabučnog octa. Pijte gutljaj po gutljaj.


ZAŠTITA OD RAHITISA

Iskoristivost kalcija iz mlijeka zaslađenog medom mnogo je bolja nego kad se sladi običnim šećerom. To je značajno za zaštitu dojenčadi i male djece od rahitisa. Med se preporučuje i za poboljšanje teka na koji dobro djeluju organske kiseline i eterična ulja u njemu. Prisutnost željeza i bakra kojih naročito ima u medu četinjača izvrsno djeluje u dijetama kod slabokrvne dojenčadi i male djece, ali i kod odraslih. Aromatski medovi djeluju umirujuće i nervozna djeca zaspu mnogo brže kada se med upotrebljava u dopunskoj prehrani.


ZANOKTICE

Melem od brašna i meda, previti prst.


OTEČENE VRATNE ŽLIJEZDE

Staviti na vrat platno namazano melemom od meda i usitnjenog majorana.

PREPORUČLJIVE VRSTE MEDA ZA POJEDINE ZDRAVSTVENE TEGOBE:

Slabokrvnost (anemija) med vrijeska
Povišeni krvni tlak med majčine
dušice, kestena,
stolisnika
Bolesti srca med gloga
Astma med planike
Kašalj, bronhitis med lavande i
stolisnika

Prehlada i gripa med lipe i majčine
dušice

Crijevne smetnje med kestena i
lavande
Opstipacija (zatvor) med bagrema
Cistitis med vrijeska
Bubrežni kamenci med vrijeska
Čir na želucu med lavande
Nesanica med lipe
Reuma med vrijeska i
lavande

06 siječnja, 2008

Beautiful event


Svi pričaju o dočeku tjedan dana prije njega i još toliko poslije njega. Odugovlačila sam, ali hebi ga ne mogu zauvijek! Držala me , nazovimo ju prehlada, iako bih radije «dosada» i prije dočeka. Nisam se naročito veselila što ću doček provesti radno. Nisam ni mislila na odjeću, samo sam ugovorila frizuru za svoju ravnu, poludugu plavu kosu. Ta! Ne mogu i ove godine izgledati poput curice. Večer prije, naletila mi ideja o odjeći i tako u 10 min ja sam imala svoju kombinaciju, za koju sam znala da je unique. Odjenula ja, (sitna, brza i majušna) klasika crne hlače, ponovno klasika crvenu majicu bez rukava i vlastoumni dodatak roza dugi i široki šal preko ramena, svezan na leđima u x i u međunožju skupljen u slap koji samim pogledom odvodi misli… E, a najavljena frizura bila je prekidana tri puta nestankom struje. I tako sjedih ja ispod haube kao puran crvena u mraku misleći, hoće li iskre počet sijevat, a kosa gorit ili dimit kaso petarda. Pa… bijah blizu. Nakon 1h furenja, izvadile me van, nakovrčanu kao ovčicu. Ali, onda je svojom frizerskom rukom rašupala svu moju kosu i razvukla je te tapirala u zrak i širinu i to – pred svjedocima, koji su čekali neki slični uradak. Eeeeee tad sam izgledala kao da mi je petarda puknula. No, ona je strpljivo počela savijati i motati kovrče, opet i kopčati s brdo bakinih špangica. Nisam mogla sijediti mirno, virila sam i meškoljila se i nisam bila zadovoljna učinkom. Poput grofice s volumenom nad čelom kao da je vjetar upravo puhnuo. Otrčah do radne starije kolegice – ona ukroti val s još bakinih špangica i ajde, umiri me malo. Noć sam provela s mlađahnom opet radnom kolegicom i uz to djevicom. Uz gusti prirodni sok ribizla i malo višnjevca. Vrijeme mog trijumfa bijaše prije ponoći dok sam prodavala t o m b o l e. Uzvišena kako i doliči frizuri i uz svoj dobro znan cvrkut, šarmirala sam stolove i domaćine za njima. Euri su samo izlazili iz debelih, slabo skrivenih novčanika i jedva se zadržavali u rukama domaćina, napola pijanih, sijedih i pomalo usamljenih koji se veseljahu i samoj pomisli da će osvojiti vikend u slabo poznatim Toplicama. Uz poneko pitanje, ručicu razgovora, poluprazne tanjure i oblizane čaše, časom pune, došla je i ta famozna ponoć i odbrojavanje u mraku. Pogledi stali, misli lete od želje do osobe, djela do čina i upale se svjetla. A ja ne osjetih ništa! Kažem « i to je to!» Uhvati me radna kolegica djevica. Najteži dio večeri bio je prodati tombolu za stolom nekog od nekud ispalog tipa, pomalo blesavog, luckastog, dječjeg pogleda i kravate s djedom mrazom na dimnjaku, okružen svojom klapom sastavljenom od sličnih tipova i naperlitanih djevojki. Ona do njega bacala se svugdje oko njega, da slučajno ne odmakne ili tombolu iz mojih ruku ne otkine. Za mene jadan, ali često viđen prizor – on sijedi ne zna da li bi uopće ikud gledao, sam spreman platiti i napetu situaciju smanjiti. Dalje poznat prizor, napije se i klima u svom filmu, a ona ga pomiče, odmiče i ispravlja jer joj ne ostavlja prostora. Za perlitanje. Sat za satom stolove se odignu i upute negdje drugdje. Neki u krevet, jer tamo nestaje ukočeno držanje i hvale vrijedno ponašanje, a većina na neki bolji e v e n t. I tako s opustjelim stolovima i salama, dođe i trenutak mog odlaska u hlada, prazan stan i veliki topli, mirisni k r e v e t.